Arhiva časopisa Međunarodna politika
Međunarodna politika Vol. 64 No. 1151/2013
U FOKUSU
Međunarodna politika, 2013 64(1151):5-22
Sažetak ▼
Međunarodno krivično pravo kao sistem pravnih propisa sadržanih u aktima međunarodne zajednice, ali i u nacionalnom (internom) krivičnom zakonodavstvu pojedinih država, predviđa krivičnu odgovornost i kažnjivost za veći broj međunarodnih krivičnih dela među kojima se izdvaja zločin protiv čovečnosti. To su dela kojima se krše ratni zakoni i običaji rata (međunarodno humanitarno pravo) i kojima se povređuje mir među narodima i bezbednost čovečanstva. Za učinioce ovih krivičnih dela u određenim slučajevima primarna je nadležnost međunarodnih sudskih (nadnacionalnih) organa. Upravo o pojmu i karakteristikama krivičnog dela zločin protiv čovečnosti sa teorijskog i praktičnog aspekta u međunarodnom i nacionalnom krivičnom pravu Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, govori autor ovog rada.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):23-36
Sažetak ▼
U radu je obrađen položaj srpske manjine u Hrvatskoj determinisan političkim, istorijskim, ekonomskim, pravnim, demografskim i drugim faktorima, sa posebnim osvrtom na demografski razvitak, zaštitu prava i nacionalni identitet pripadnika srpske etničke zajednice. Osnovni izvor podataka su zvanični popisi stanovništva s obzirom da su brojnost i etnička kompaktnost osnovni demografski faktori koji utiču na ostvarenje prava i sloboda pripadnika svake nacionalne manjine. U radu je istaknut i još prisutan problem izbeglištva, odnosno pitanje održivog povratka Srba u Hrvatsku i ostvarenje njihovih elementarnih prava. Regionalna saradnja i bilateralni sporazumi predstavljaju za matične države način zaštite svojih sunarodnika u susednim državama, kao i efikasan mehanizam za postizanje bolje integracije pripadnika manjina u sve strukture države u kojoj žive.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):37-50
Sažetak ▼
Nemačka je danas, prva ekonomija Evrope. Nacija koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, uspela je da se afirmiše kroz EU, i nametne kao jedna od najuticajnijih država sveta. Njen doprinos svetskoj politici, ekonomiji i kulturi, kao i njen sadašnji značaj, čine umesnim razmatranja o Nemcima, njihovoj državi, identitetu, njihovom shvatanju organizacije, snazi i germanskom duhu specifičnim za Nemce. Uspone nemačke države, Evropljani su uvek pratili sa izvesnom dozom poštovanja ali i opreza, s obzirom na istorijske konstalacije.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):51-66
Sažetak ▼
Prvi predsednički mandat Baraka Obame bio je obeležen kako otpočinjanjem, tako i neuspehom rusko-američkog „resetovanja“. Počev od proleća 2011. većina pozitivnih rezultata „resetovanja“ je poništena, uključujući i postignuti duh saradnje. U Obaminom drugom mandatu, svedoci smo daljeg pogoršanja odnosa dveju sila, praćenog takođe hladnim ličnim odnosima dvojice predsednika, Obame i Putina. Izgledi za budućnost su pesimistični, najmanje do kraja Obaminog mandata. Međutim, ne možemo govoriti o novom Hladnom ratu u značenju ranije konfrontacije dveju supersila, već pre o sukobu vizija međusobnih odnosa i međunarodnog poretka, te o još jednom neuspelom pokušaju rusko-američkog približavanja.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):67-85
Sažetak ▼
Posle sticanja nezavisnosti od britansko-egipatske kolonijalne uprave 1956. godine, u Sudanu je bilo velikih previranja kao što su vojni režimi, civilni ratovi praćeni etničkim, verskim i ekonomskim sukobima između Severnog i Južnog Sudana, državni udar 1989. godine, napadi SAD na Sudan i novi ustav tokom 1989, ustanak u Darfuru, i proglašenje nezavisnosti Južnog Sudana 2011. godine. Drugi civilni rat koji je u Sudanu trajao duže od dve decenije imao je za posledicu više od četiri miliona raseljenih i više od dva miliona poginulih. Osim toga, u sukobu u Darfuru raseljeno je oko dva miliona ljudi, a stradalo je više od 300.000. Stalni sukobi i previranja u Sudanu koji traju od sredine XX veka uticali su na sve susedne zemlje, a mnoge su pružile sklonište za više od pola miliona sudanskih izbeglica. Tome treba takođe dodati i da je Sudan izvor i tranzitna zemlja za trgovinu ljudima, koji su prinuđeni na prinudni rad, prosjačenje ili prostituciju u Evropi, zemljama Bliskog istoka i drugim zemljama. Sa druge strane, posle osnivanja Evropske unije, uz stalne institucionalne reforme, EU danas ima razvijenu Zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku. Od 2011. godine zvanično je pokrenuta Služba za spoljne poslove EU koja predstavlja diplomatiju Evropske unije. Bitna pitanja spoljne politike Evropske unije prema Sudanu su pružanje pomoći posle sukoba za obnovu ratom zahvaćenih područja, održavanje dijaloga između Republike Sudan i Republike Južni Sudan, kao i pružanje humanitarne pomoći.
ANALIZE
Međunarodna politika, 2013 64(1151):86-106
Sažetak ▼
Cilj ovog rada je da istraži kako kompanije mogu efikasno da upravljaju organizacionom kulturom primenom adekvatne poslovne politike. Organizaciona kultura se smatra jednim od ključnih segmenata organizacione uspešnosti. Njen uticaj na ponašanje ljudskog faktora u procesu rada veoma je značajan. Organizaciona kultura usmerava i određuje svakodnevno ponašanje i aktivnost ljudi u organizaciji. U radu su prikazani pojam, elementi i klasifikacija organizacione kulture. Pored toga, analizirani su i načini stvaranja i održavanja organizacione kulture.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):107-122
Sažetak ▼
Ciljevi ekonomske diplomatije kao veštine uspostavljanja i razvijanja odnosa zemlje sa drugim zemljama i ostalim međunarodnim institucijama, organizacijama ili pojedincima su zaštita nacionalnih ekonomskih interesa u međunarodnim ekonomskim odnosima i promovisanje mogućnosti privrede, proizvoda i usluga na međunarodnom tržištu. Bez informacija i komuniciranja nemoguće je obaviti iole važniju ekonomsko-diplomatsku aktivnost i ostvariti cilj. Na prikupljanje informacija i komuniciranje u ekonomskoj diplomatiji utiče veliki broj faktora, od kojih su specifičnost ekonomskodiplomatske aktivnosti i međunarodnog okruženja u kojem se obavlja ekonomsko-diplomatska aktivnost primarni. Moderna sredstva komuniciranja i transfera informacija su lično komuniciranje savremenog ekonomskog diplomate i elektronsko komuniciranje.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):123-134
Sažetak ▼
Nastao na tlu Evrope u različitim i isprepletenim međusobim odnosima evropskih država, kao metanacionalna kategorija, evropski kulturni identitet se javlja kao integrišući faktor prevazilaženja pojedinih nacionalnih identiteta. Njegovo se utemeljenje nalazi u istorijskom identitetu Evrope koja se transformiše i projektuje u zajedničku ideju evropske budućnosti. No, Evropa nije jedinstveni i homogeni prostor, već upravo specifičnu karakteristiku evropskog kulturnog identiteta predstavljaju regionalni kulturni identiteti. U tom sagledavanju uloge i značaja regiona za evropski kulturni identitet poseban značaj ima region Jugoistočne Evrope (gde spada i naša zemlja). Pri tome se region može odrediti na dva načina, i to: a) subjektivistički, i b) objektivistički. A među regionima se najčešće razlikuju: etnički (kulturni), industrijski (urbani), topografski (klimatski), ekonomski (specijalizovani), administrativni, supranacionalni političko-ekonomski region, i drugi regioni. Upravo o međusobnim odnosima i uticajima regiona i evropskog kulturnog identiteta kao središnjeg pojma savremene kulturne politike Evrope govori ovaj rad.
Međunarodna politika, 2013 64(1151):135-150
Sažetak ▼
Cilj je da se u radu definiše koncept infrastrukture za mir kao i da se napravi kratko poređenje postojeće infrastrukture za mir u vezi sa takozvanom ratnom strukturom. Ovde je dat mali doprinos razjašnjanjenju zašto je infrastura za mir značajna i kao teoretski koncept koji nastaje i kao prilaz konfliktima na njemu zasnovan. Štaviše, u radu će biti reči o funkcijama, komponentama i ograničenjima infrastrukture za mir, ali takođe i o posebim institucionalnim elementima, to jest, mirovnim savetima i ministarstvima za mir. Autor je mišljenja je da će biti značajno više nade za buduće transformacije dubokih konflikata ukoliko se ojačaju elementi infrastukture za mir uprkos nekim nejasnoćama koje ovaj koncept sa sobom nosi.
PRIKAZI KNJIGA
GLOBALNA POLITIKA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA 2001–2012
Međunarodna politika, 2013 64(1151):151-152
ETIKA KRIMINALISTIČKO-OBAVEŠTAJNOG RADA
Međunarodna politika, 2013 64(1151):154-155
DOKUMENTI
OBRAĆANJE PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE TOMISLAVA NIKOLIĆA NA 68. ZASEDANJU GENERALNE SKUPŠTINE UJEDINJENIH NACIJA
Međunarodna politika, 2013 64(1151):157-164