Arhiva časopisa Međunarodna politika
Međunarodna politika Vol. 65 No. 1153-1154/2014
Sadržaj
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):5-23
Sažetak ▼
Stogodišnjica Prvog svetskog rata je prilika za širenje masovne propagande koja će imati svoje političke ciljeve u savremenoj Evropi. To može biti nova prilika da se Srbija proglasi krivom za veliku pustoš i razaranje u Evropi. Zapadni autori, najviše sa engleskog govornog područja, koriste nenaučne metode da bi ispunili političke ciljeve svojih vlada u nameri da okrive Srbiju i Rusiju. Srbija treba odmah da dela kako bi sprečila ono što može biti dodatni argument za dalju dezintegraciju Srbije na severni deo i eventualno Rašku oblast.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):24-39
Sažetak ▼
U ovom članku analizira se put Republike Srbije ka Evropskoj uniji, odnosno njeni konkretni rezultati koje je ostvarila na tom putu, kao i otežavajuće okolnosti koje prate ovu državu. Te okolnosti prvenstveno se odnose na normalizaciju odnosa sa Kosovom i Metohijom, kao i na još nepotpuno sprovedene političke i ekonomske reforme, tj. na ispunjavanje političkih i ekonomskih kriterijuma – tzv. kopenhagenskih kriterijuma. Dalji konstruktivni dijalog između Beograda i Prištine neophodan je uslov da bi EU započela pristupne pregovore sa Srbijom, a i za eventualan ulazak Srbije u EU. Uprkos ovome, EU smatra da je Srbija ostvarila značajne rezultate i da je na dobrom putu da dostigne nivo koji je neophodan za ulazak u EU. Ovaj članak podeljen je na 6 delova: u prvom uvodnom delu govori se uopšteno o uslovima za pristupanje u EU, u drugom se govori o početku evrointegracija Srbije, treći deo koncentriše se na SSP koji praktično predstavlja sastavni deo procesa pristupanja, četvrti deo se odnosi na dosadašnji napredak Srbije na putu ka EU, odnosno na mišljenje Evropske komisije, peti deo tiče se upravo pitanja Kosova i Metohije, a na kraju, u poslednjem delu članka, dolazi do zaključnih razmatranja.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):40-55
Sažetak ▼
U televizijskom obraćanju javnosti, 23. januara 2013. godine, britanski premijer Dejvid Kameron (David Cameron) saopštio je nameru da, ukoliko njegova konzervativna stranka pobedi na izborima 2015. godine, u 2017. godini raspiše referendum o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz Evropske unije. Stavovi Kamerona poklapaju se sa izraženom britanskom evroskeptičnom politikom u proteklim decenijama. Međutim, u vezi sa prethodno iznetim, postojii dilema koliko je mogućnost da Britanija izađe iz Evropske unije zakonita, stvarna i realna u pravnom, ekonomskom i političkom smislu. Naime, Britanija je prihvatila evropsku integraciju kao učešće u zajedničkom tržištu, ali je odbacivala nadnacionalnu koncepciju Žana Monea (Jean Monnet) o federalnoj Uniji bez federalne države i ustava. Danas Velika Britanija želi da predvodi države članice van zone evra u borbi protiv inicijative Komisije o izmeni ugovora o osnivanju u pravcu preobražaja Unije u „federaciju država-nacija.“ Iako je izlazak iz Evropske unije za Veliku Britaniju pravno moguć, on nije realan jer je ekonomski i politički rizičan i neisplativ.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):56-69
Sažetak ▼
Autor u ovom radu analizira trilateralnu saradnju Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske u protekle četiri godine kao oblik multilateralne saradnje balkanskih država. Budući da je ovaj proces doneo mnogo rezultata i imao sopstvene institucionalne mehanizme, rad je podeljen na pet delova. Spoljnopolitički kontekst saradnje ovih triju država prikazan je u prvom delu rada, dok je drugi deo posvećen predstavljanju institucionalnih mehanizama saradnje. Rezultati procesa prikazani su u trećem delu, reakcije na trilateralu u četvrtom, a perspektive ove saradnje predočene su u poslednjem delu rada.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):70-89
Sažetak ▼
U radu je načinjen pokušaj dijagnosticiranja osnovnih aspekata, obima i stepena angažovanja međunarodne zajednice u izgradnji savremenog avganistanskog društva i države, u skladu sa ciljevima najznačajnijih subjekata međunarodnih odnosa. Najveća pažnja posvećena je aktivnostima Ujedinjenih nacija (UN) i NATO-a, ali u širem kontekstu i Kine, Rusije i EU. U tom smislu, centralne tačke analize predstavljaju polazni ciljevi vezani za izgradnju i uspostavljanje stabilnog sistema političkih institucija i delotvornog sprovođenja javnih politika, kao i vojnih, policijskih i drugih institucionalnih kapaciteta sa bezbednosnim nadležnostima, a u funkciji stvaranja pretpostavki za eventualni postepeni privredni razvoj Avganistana i normalan život stanovništva. Autori zaključuju da međunarodna vojna i civilna misija nisu uspele da u potpunosti ostvare političke ciljeve, dok su bezbednosni ciljevi ostvareni samo u manjoj meri.
Analize
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):90-112
Sažetak ▼
Tekst se bavi primenom teoretskih pristupa procesu evropeizacije, pre svega institucionalizma racionalnog izbora i noramtivnog institucionalizma, i to na primeru Srbije. Čitav proces evropeizacije postavljen je u kontekst šireg procesa evropskih integracija regiona Zapadnog Balkana, a tekst otkriva najdublje interese kojima se rukovode Evropska unija i Srbija u samom procesu. Ovakav pristup procesu evropeizacije odslikava karakteristike puta Srbije ka EU, a posebna pažnja je posvećena politici uslovljavanja, koju Evropska unija sprovodi prema Srbiji, kao državi koja želi da postane njen član. Tekst se naročito bavi jasnoćom uslova, brzinom nagrađivanja i centrifugalnim silama samog procesa.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):113-127
Sažetak ▼
Dunav je jedan od najvažnijih saobraćajnih koridora u Evropi. To je razlog stalne bitke velikih sila – geopolitičkih aktera za kontrolu Dunava, koja traje poslednja dva veka. Sa kanalom Rajna-Dunav uspostavljena je geopolitička horizontala. To je omogućilo Nemačkoj, vodećoj centralnoevropkoj zemlja da postane još nezavisnija. Nemački odnos prema atlantizmu, s jedne strane, i evroazijanizmu, s druge, ima značajan uticaj na geopolitički položaj Srbije.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):128-139
Sažetak ▼
Globalne klimatske promene imaće svoje posledice i na međunarodne odnose. Najveće će svakako biti na prostorima Severnog i Južnog pola. Kada je reč o Arktiku, ove promene odvijaće se u nekoliko dimenzija. Prva je, svakako, bezbednost. Naime, granice arktičkih država, koje su zbog niskih temperature, snega i leda bile gotovo neprohodne, u bliskoj budućnosti mogle bi imati karakteristike klasičnih granica. Druga dimenzija su resursi. Na Arktiku postoje velike količine energenata i minerala, koji do sada nisu bili eksploatisani. I konačno, još jedna dimenzija koju donosi promena klime na Arktiku, je saobraćajna komponenta. Toplija klima i toplije struje na kopnu i moru u ovom delu sveta, otvoriće i nove trgovačke i putne pravce.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):140-161
Sažetak ▼
Međunarodno krivično pravo, kao sistem pravnih propisa sadržanih u aktima međunarodne zajednice, ali i u nacionalnom (internom) krivičnom zakonodavstvu pojedinih država, predviđa krivičnu odgovornost i kažnjivost za veći broj međunarodnih krivičnih dela među kojima se izdvaja zločin agresije. To je delo kojim se krše ratni zakoni i običaji rata (međunarodno humanitarno pravo) i kojima se povređuje mir među narodima i bezbednost čovečanstva. Za učinioce ovog krivičnog dela u određenim slučajevima primarna je nadležnost međunarodnih sudskih (nadnacionalnih) organa. Upravo o pojmu i karakteristikama krivičnog dela agresije sa teorijskog i praktičnog aspekta u međunarodnom i nacionalnom krivičnom pravu Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine govori autor u svom radu.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):162-178
Sažetak ▼
Autor u radu raspravlja o postupku pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju, koji je nastao kao posledica potrebe da se krivično gone osobe koje su odgovorne za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava učinjene u ratnim dešavanjima na području bivše Jugoslavije. Osnovne kritike odnose se na ovlašćenja Suda da sam donosi Pravila o postupku i dokazima, da ih menja kada za tim postoji potreba, kao i na preširoka ovlašćenja pojedinih procesnih subjekata, posebno tužioca. Pored uvodnih i završnih razmatranja, rad deli u osam delova, kroz koje ukazuje na pojedine nedostatke svake faze postupka. Krivični postupci predugo traju, a to se ne može opravdati ni složenošću predmeta, niti lošom saradnjom država. Svako optuženo lice ima pravo na pravično, brzo i efikasno suđenje, što je princip koji nije u potpunosti ispoštovan u Haškom tribunalu.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):179-190
Sažetak ▼
U vremenu kada se često otvara pitanje opstanka Evropske unije, bilo zbog urođenih ili nastalih anomalija njenog političkog sistema i međuinstitucionalnih odnosa, skrenućemo pažnju na jednu važnu politiku u kojoj se oslikava jačanje Evropskog parlamenta. U ovom radu bavićemo se ulogom Evropskog parlamenta u jednoj izuzetno važnoj politici Evropske unije, budžetskoj politici. Nakon kratkog pregleda razvoja ove politike i ovlašćenjima koja je Evropski parlament imao u procesu donošenja, usvajanja, implementacije i kontrole budžeta, analiziraćemo trenutnu poziciju Evropskog parlamenta u ovoj politici po važećem Ugovoru o Evropskoj uniji i Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije, poznatom kao Lisabonski ugovor. U radu će biti zastupan stav da je Evropski parlament znatno ojačao svoju institucionalnu poziciju i da je upravo budžetska politika ta u kojoj će Parlament pokazati svu svoju snagu i graditi dalje svoju moć. Takođe će se otvoriti i nova pitanja, između ostalog, šta još nedostaje kako bi Evropski parlament upotpunio svoju ulogu u budžetskoj politici.
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):191-206
Sažetak ▼
Predmet ovog rada je predstavljanje i analiza istorijskog razvoja spoljne kulturne politike SR Nemačke i organizacija koje su njeni nosioci prema Srbiji, kroz analizu karakteristika njene kulturne politike prema različitim državama, a posebno mesta, uloge i značaja koje pojedine institucije, kao glavni poslenici nemačke kulture, imaju u ostvarivanju ciljeva ove politike i izgradnji, unapređenju i poboljšanju međusobnih kulturnih odnosa i saradnje Srbije i Nemačke. U ovom radu biće govora o pojmu, ciljevima i karakteristikama i realizaciji spoljne kulturne politike SR Nemačke uopšte, i u odnosu na Srbiju. Analizirana je uloga pojedinih organizacija kao nosilaca nemačke kulture u inostanstvu. Kroz opis i analizu aktivnosti ovih organizacija dobija se jasnija slika kakvu zvaničnu državnu spoljnu kulturnu politiku Nemačka vodi prema Srbiji i koje su njene osobenosti.
Prikaz
DEMOKRATSKI LEGITIMITET EVROPSKE UNIJE
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):207-210
TAJNE SLUŽBE VELIKE BRITANIJE: ULOGA OBAVEŠTAJNO-BEZBEDNOSNE ZAJEDNICE U SPOLJNOJ POLITICI VELIKE BRITANIJE
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):211-213
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):214-220
Dokumenti
2004-2014: DESET GODINA OD PROŠIRENJA I EVROPSKA INTEGRACIJA ZAPADNOG BALKANA
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):221-222
OBRAĆANJE IVICE DAČIĆA, PRVOG POTPREDSEDNIKA VLADE I MINISTRA SPOLJNIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE KOMITETU MINISTARA SAVETA EVROPE
Međunarodna politika, 2014 65(1153-1154):223-225