UDK 327(430:410)
Biblid: 0543-3657, 73 (2022)
Vol. 73, No 1185, str. 51-74
DOI: https://doi.org/10.18485/iipe_mp.2022.73.1185.3

Pregledni članak
Primljeno: 26 Feb 2022
Prihvaćeno: 06 May 2022
CC BY-SA 4.0

Politički odnosi Savezne Republike Nemačke i Velike Britanije nakon Bregzita

Marić Bojan S. (Institut za međunarodnu politiku i privredu (IMPP)), bojan.erdoglija@gmail.com

Osnovni zadatak rada predstavlja utvrđivanje glavnih determinanti nemačko-britanskih političkih odnosa, s posebnim naglaskom na razvoj pomenutih odnosa nakon Bregzita. U uvodnom delu rada izložene su okolnosti pod kojima je Britanija napustila EU, u svetlu činjenice da je taj proces predstavljao prvi slučaj napuštanja EU od strane jedne njene članice. Naznačene su osnovne konture nemačko-britanskih odnosa, kao i izazovi koji predstoje pred SR Nemačkom u cilju njene čvrste rešenosti da se očuva EU i adekvatno odgovori na nove izazove u skladu sa previranjima na globalnom planu. Napuštanjem EU od strane njene druge po snazi ekonomije i treće najmnogoljudnije države, uloga SR Nemačke u oblikovanju post-bregzitovske unije dolazi do sve većeg izražaja. Centralni deo rada posvećen je analizi spoljnopolitičkih agendi dveju država u post-bregzitovskim okolnostima. Izlaskom Velike Britanije iz EU, pred njenom vladom se neizostavno nametnuo zadatak osmišljavanja nove spoljnopolitičke doktrine Britanije i njene uloge u svetu. Iako osnovne konture nemačke spoljnopolitičke doktrine ukorenjene u višedecenijskoj tradiciji ostaju nepromenjene, u skladu sa globalnim previranjima i nepovoljnim tokom pandemije korona virusa, u novom koalicionom sporazumu nemačke vlade primećuje se najava ambicioznijeg pristupa u saglasju sa svojim evroatlantskim partnerima. U završnom delu rada ukazuje se na perspektive budućih odnosa između dveju država u skladu sa njihovom tradicijom, osnovnim pravcima njihove spoljne politike, kao i izmenjenim geopolitičkim pejzažom. Srž budućih bilateralnih odnosa između dveju država neizostavno će se odvijati se u svetlu činjenice da Nemačka, kao članica EU, ima obavezu da gradi zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku u okviru evropske agende. U razmatranju opredeljenog predmeta istraživanja, korišćene su različite metode istraživanja. Od osnovnih metoda saznanja primenjene su metoda analize i sinteze. Od opštenaučnih metoda korišćene su hipotetičko-deduktivna i istorijska metoda.

Ključne reči: Bregzit, SR Nemačka, Velika Britanija, spoljna politika, Evropska unija, NATO, Zajednička deklaracija