UDK 327:341.3(477)(4-672ЕU:470)
Biblid: 0543-3657, 74 (2023)
Vol. 74, No 1188, str. 121-144
DOI: https://doi.org/10.18485/iipe_mp.2023.74.1188.6
Pregledni naučni rad
Primljeno: 25 Apr 2023
Prihvaćeno: 28 Jul 2023
CC BY-SA 4.0
Refleksija rata u Ukrajini na odnose EU i Rusije i dinamiku Istočnog partnerstva
Jović-Lazić Ana (Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd, Srbija), anajovic@diplomacy.bg.ac.rs
Napad Rusije na Ukrajinu, krajem februara 2022. godine, pokrenuo je rusko-ukrajinski rat značajno preoblikujući savremene međunarodne odnose. Ovaj članak istražuje kako je rat promenio odnos između Evropske unije i Rusije, i kako je uticao na dinamiku Istočnog partnerstva. Cilj je da se kroz pomenute aspekte analize doprinese tekućim dijalozima o složenosti sukoba i njegovim dubokim implikacijama na regionalnu bezbednost i stabilnost. Glavni nalazi ukazuju da su događaji pokrenuti u Ukrajini 2014. doveli do stvaranja složenijeg bezbednosnog okruženja, koje je značajno promenilo prethodnu dinamiku odnosa EU i Rusije dovodeći do sve većih tenzija. Nakon što su smeli predlozi Vladimira Putina iz decembra 2021, izneti u vidu svojevrsnog ultimatuma koji bi Rusiji trebalo da obezbedi pravedno mesto u novoj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi, ostali bez odgovora Zapada, tenzije su kulminirale. Posle ruskog napada na Ukrajinu, u nastojanju da se postigne ne samo bezbednost već i šira evropska stabilnost, zaista se javila potreba za svojevrsnim redizajniranjem i promenom fokusa u evropskoj bezbednosnoj arhitekturi. Međutim, ne na način na koji je to Rusija zahtevala. Štaviše, ukrajinska kriza i kasniji napad Rusije na ovu državu izazvali su zabrinutost među istočnim susedima EU za njihovu bezbednost i suverenitet. Zato su, uprkos izazovima u sprovođenju političkih i ekonomskih reformi, neke od njih dobile povećanu podršku EU kroz Istočno partnerstvo. Štaviše, iako prethodnim oblicima saradnje članstvo ovih država u EU nije bilo predviđeno, Ukrajina i Moldavija su dobile i status kandidata za članstvo. Rat u Ukrajini je takođe ukazao na ograničenja normativne moći EU, naglašavajući značaj tvrde moći i daljeg unapređenja odbrambene saradnje na nivou EU, kao i saradnje sa NATO-om kao mehanizmom kolektivne odbrane. Dakle, ovaj oružani sukob imao je dubok i trajan uticaj na bezbednosnu dinamiku Evrope, preoblikujući interakciju ključnih regionalnih aktera.
Ključne reči: rat Rusije i Ukrajine, odnosi EU i Rusije, Istočno partnerstvo

