UDK 327(4-191.2)
Biblid: 0543-3657, 76 (2025)
Vol. 76, No 1194, str. 231-251
DOI: https://doi.org/10.18485/iipe_mp.2025.76.1194.3

Pregledni naučni rad
Primljeno: 19 Feb 2025
Prihvaćeno: 19 Jun 2025
CC BY-SA 4.0

Srednja Evropa kao (neokonzervativna) periferija: politika nostalgije između teorije i prakse

Baštovanović Darko (Ministarstvo za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost, Beograd, Srbija), darko1bastovanovic@gmail.com

Glavna namera ovog rada jeste da pojasni uticaje neokonzervativnih paradigmi na transformaciju političkog pejzaža Srednje Evrope, s posebnim fokusom na četiri države-članice Evropske unije iz redova Višegradske grupe. Autor navodi da konzervativne snage u datom regionu nastoje da uspostave vlastitu geopolitičku paradigmu, a time i osnov za širu političku legitimaciju, kroz zagovaranje jačanja nacionalne autonomije, kulturno-istorijskih prava i kontinuiteta, kao i tradicionalne vrednosti. Međutim, kako se navodi, ta nastojanja ne predstavljaju samo odraz težnji da se postavi kontrateža dominantnim (liberalno-demokratskim) principima i diskursima Evropske unije, već i kako bi se formulisao alternativni narativni okvir za preispitivanje tih načela. U tom pogledu, konzervativni akteri (uključujući i one koji se smatraju „neliberalnim“) polažu značaj na lokalne tradicije i identitete, kao i na značaj nacionalne suverenosti (uz povremeno javljanje tzv. „političkog mesijanizma“), naspram čega se nadnacionalna integracija neretko kvalifikuje kao apstraktna i nejasna, pa i „hegemonijska“ ili dominacijska. Oslanjajući se na intersekciju teorijskih okvira i metodoloških perspektiva iz više oblasti (istorija evropskih integracija, studije identiteta, populizam), rad teži da rasvetli kompleksne odnose između ideoloških matrica neokonzervativizma, religijske ukorenjenosti i etničke pripadnosti, pridonoseći time dubljem razumevanju savremenih političkih konstelacija i izazova sa kojima se Centralna Evropa suočava.

Ključne reči: ideologija, Višegradska grupa, identitet, religija, globalizacija, neliberalna demokratija, Evropska unija.