UDK 327.56(100):341.123
Biblid: 0543-3657, 77 (2026)
Vol. 77, No 1197, str. 251-281
DOI: https://doi.org/10.18485/iipe_mp.2026.77.1197.3

Originalni naučni rad
Primljeno: 18 Feb 2026
Prihvaćeno: 25 Jul 2026
CC BY-SA 4.0

Ograničenja liberalne izgradnje mira: slučaj neuspjele misije Ujedinjenih nacija u Maliju

Popadić Uroš (Doktorand, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu; predsednik Istraživačkog foruma Evropskog pokreta u Srbiji), popadics.uros@gmail.com

Neuspjeh misije Ujedinjenih nacija u Maliju predstavlja izrazitu manifestaciju krize savremene izgradnje mira. Umjesto da doprinese uspostavljanju bezbjednosti i političke stabilnosti, misija je djelovala u sve nepovoljnijem političkom i bezbjednosnom okruženju, pri čemu nije uspjela da spriječi urušavanje demokratskog poretka. Iako je bila zasnovana na načelima liberalne izgradnje mira, njen mandat istovremeno je uključivao i snažnu stabilizacionu komponentu. Polazeći od ovog slučaja, članak ispituje ograničenja savremenih pristupa izgradnji mira, kao i posljedice stabilizacionog zaokreta i sve izraženije hibridizacije mandata mirovnih misija. Primjenom metode praćenja procesa, zasnovane na analizi dokumenata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i izvještaja misije, istražuje se način na koji je mandat koncipiran kao unutrašnje protivrečna kombinacija ciljeva liberalne izgradnje države i bezbjednosnih prioriteta stabilizacije, kao i posljedice koje je takva institucionalna postavka proizvela. Rezultati pokazuju da je hibridni karakter mandata oslabio politički uticaj misije, stvorio prostor za neliberalno djelovanje domaćih aktera i ograničio njenu sposobnost da se suoči sa strukturnim uzrocima sukoba. Nalazi ukazuju na to da su mogućnosti liberalne izgradnje mira ozbiljno ograničene kada se prednost daje stabilizaciji zasnovanoj na primatu bezbjednosti. Istovremeno, hibridni mandati ne dovode nužno do međusobnog dopunjavanja različitih funkcija, već mogu proizvesti institucionalnu paralizu i stratešku nedosljednost. Na toj osnovi, članak zagovara reformu liberalne izgradnje mira kroz snažnije uključivanje elemenata „lokalnog zaokreta“ i veću osjetljivost prema specifičnostima političkog i društvenog konteksta. Teorijski doprinos rada ogleda se u preciziranju uslova pod kojima liberalna izgradnja mira može zadržati relevantnost i održivost.

Ključne reči: Ujedinjene nacije, izgradnja mira, stabilizacija, liberalni institucionalizam, prevencija konflikta, održavanje mira.